Uvod u teoriju eksperimentalnog rada

                                                               Šifra i naziv kolegija: UVOD U TEORIJU EKSPERIMENTALNOG RADA                                    

Ukupno sati: 3 (2+1)                                                                                                                                                                        ECTS:

 

Potencijalni nositelji:

Cilj kolegija

doc. dr. sc. Katarina Itrić Ivanda

Cilj kolegija je uputiti studente u osnovne postavke pristupa eksperimentalnom radu, njegovom dizajnu, provedbi, formuliranju ili testiranju hipoteze, opažanju novih fenomena, korištenju hipoteze pri predviđanju postojanja novih fenomena ili predviđanje kvantitativnih rezultata novih opažanja. Težište kolegija bilo bi na istraživanju i utvrđivanju zakonitosti eksperimentalnog rada na području grafičke tehnologije.

Tip kolegija:

obvezni za modul Grafičke tehnologije, IX. semestar

Provjera znanja:

seminarski rad  (grupno ili pojedinačno - obrada jednog zamišljenog eksperimenta)

Vrsta vježbi:

Literatura:

 

 

1. Brezinščak, Marijan (Tehnička knjiga, Zagreb 1970): Mjerenje i računanje

2. Kuhn, Thomas (Univ. of Chicago Press, 1962): The Structure of Scientific

    Revolutions

3. Wilson, E. Bright (McGraw-Hill, 1952): An Introduction to Scientific Research

Preduvjeti za ispit:

Izrađen seminarski rad

 

Tjedan

Sadržaj predavanja

Sadržaj vježbi

1.

Uvod - osnovni pojmovi i koncepti. Definiranje dizajna eksperimenta. Pripremne radnje (skupljanje literature, odabir suradnika, itd.). Opažanje i eksperiment. Rezolucija i propagacija greške. Analiza podataka.

 

2.

Općenito o znanstvenoj metodi. Testiranje hipoteze. Uobičajene greške pri primjeni znanstvene metode. Hipoteze (tipovi), modeli, teorije i zakoni. Okolnosti kad znanstvena metoda nije primjenjiva (kada i zašto)

 

3.

Definiranje i analiza (nezavisnost, odnosno zavisnost) veličina koje mjerimo. Mogućnost dizajna i analize komparativnih eksperimenata.

 

4.

Eksperimentalni šum (greška). Tipovi i eliminacija šuma. Akvizicija podataka. Postojanje i tretiranje moguće alternativne hipoteze.

 

5.

Izvori šuma. Načini prostiranja greške. Izvor neodređenosti. Neodređenost (netočnost mjerenja) i eksperimentalni dizajn. Eliminacija standardne neodređenosti uz znanstvenu procjenu (prethodna mjerenja, specifikacije proizvođača i sl.)

 

6.

Formalna metoda dizajna eksperimenta. Ključni koraci u dizajnu eksperimenta. Razlozi korištenja formalnog pristupa, definicije i odstupanja.

 

7.

Izgradnja modela (što determinira model i s kolikom težinom). Transformacija modela. Procjena i odluka koje faktore koristiti u modeliranju. Monitoriranje eksperimenta.

 

8.

Pregled metoda uzimanja uzoraka (akvizicije podataka).

 

9.

Randomizacija. Eliminacija efekata parametara koji mogu utjecati, ali nisu uključeni početnim dizajnom. Faktori koji mogu stvarati probleme. Načini randomizacije. Računalna simulacija kao zamjena eksperimenta.

 

10.

Statistička obrada. Standardna devijacija. Regresija. Interpretacija mjerenih podataka. Primjeri

Instrumenti i senzori. Karakteristike instrumenata (osjetljivost, rezolucija, dinamičko područje,…). Šum koji donose instrumenti i senzori. Neki principi mjerenja.

 

11.

 

12.

Standardi i uobičajena mjerenja nekih veličina (vrijeme, pomak, jakost struje itd.) Kalibracija instrumenata i senzora.

 

13.

Način pisanja znanstvenog članka. Struktura (zaključak, uvod, teorija, eksperimentalna metoda, zaključak, ...) i stil pisanja.

 

14.

Seminarski rad – formuliranje seminara iz eksperimentalnog rada.

 

15.

Ponavljanje sadržaja kolegija. Pregledavanje shema seminarskih radova.