Fizika u grafičkoj tehnologiji
NE IZVODI SE OD AKADEMSKE GODINE 2023./2024.
Šifra i naziv kolegija: GT204 FIZIKA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI – III semestar
Ukupno sati: 3 (2+1) ECTS: 5
Potencijalni nositelji: |
Cilj kolegija |
doc. dr. sc. Katarina Itrić Ivanda |
Cilj nastavnog predmeta je upoznati studente s osnovnim idejama kvantne fizike, kako bi usvojeno znanje mogli primijeniti na problematiku vezanu uz grafičku tehnologiju. Pojave refleksije, apsorpcije, transmisije, zračenja primarnih izvora elektromagnetskih valova, reemisija sekundarnih izvora, objašnjenje pripadnih spektara, te njihovo razumijevanje vezano je uz atomske i molekularne strukture. |
Tip kolegija: |
|
stručni modul: Grafička tehnologija, smjer tehničko-tehnološki |
|
Provjera znanja: |
|
izrada tema obrađenih na auditornim vježbama |
|
Vrsta vježbi: |
Literatura: |
auditorne vježbe – izrada numeričkih zadataka tematski povezanih s obrađenom teoretskom cjelinom |
1. P. Kulišić, V. Lopac: Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb 2003; 2. V. Lopac, P. Kulišić, V. Volovšek, V. Dananić: Riješeni zadaci iz elektromagnetskih pojava i strukture tvari, Školska knjiga, Zagreb 1992; 3. D. Horvat: FIZIKA odabrana poglavlja, HINUS, Zagreb 1999; 4. F. A. Jenkins, H. E. White: Fundamentals of Optics, McGraw-Hill Book Company, New York 1985 5. T. Young, S. Freedman: Sears and Zemansky´s University Physics with Modern Physics, A. Wesley, San Francisco 2003 7. http://phy.grf.hr/pages/kolegiji/fizika-u-grafiC48Dkoj-tehnologiji/nastavni-materijali.php |
Preduvjeti za ispit: |
|
pismeni dio ispita |
Tjedan |
Sadržaj predavanja |
Sadržaj seminara |
||
1. |
Uvodno predavanje; pregled tema. Problematika klasične fizike na prijelazu između 19. i 20. stoljeća. |
Izrada numeričkih zadataka tematski povezanih s obrađenom teoretskom cjelinom. Diskusija rezultata. |
||
2. |
Izotermna šupljina kao model crnog tijela. Toplinsko zračenje. Kontinuirani spektar zračenja. Empirijski zakoni koji opisuju zračenje crnog tijela: Kirchhoffov zakon. Stefan Boltzmannov zakon. Wienov zakon pomaka. Primjeri i zadaci. |
|||
3. |
Rayleigh-Jeansov i Wienov zakon zračenja na principima klasične fizike. Srednja energija klasičnog harmoničnog oscilatora. Ultraljubičasta katastrofa. Planckov zakon zračenja. Primjeri i zadaci. |
|||
4. |
Fotoelektrični efekt: vanjski i unutarnji. Millikanov eksperiment. Određivanje Planckove konstante. Comptonov efekt. Primjeri i zadaci. |
|||
5. |
Balmerova empirijska formula. Bohrov model vodikovog atoma. Linijski spektar. Primjeri i zadaci. |
|||
6. |
Vrste spektara. Emisijski i apsorpcijski spektri. Primarni izvori zračejna: umjetni i prirodni. Standardni izvori zračenja. Spektar elektromagnetskog zračenja Sunca. Primjeri i zadaci. |
|||
7. |
Einsteinovi koeficijenti vjerojatnosti prijelaza elektrona u atomu: stimulirana i spontana emisija, apsorpcija. Koherentno zračenje kao posljedica stimulirane emisije. Primjeri i zadaci. |
|||
8. |
Fizika lasera. Inverzija naseljenosti. Metastabilna stanja. Fluorescencija. Rezonantna šupljina. Karakteristike laserskog zračenja.Primjeri i zadaci. |
|||
9. |
Vrste lasera prema načinu pobude, prema agregatnom stanju laserskog medija. Helij-neon laser. Laserske diode. Primjena lasera u suvremenoj grafičkoj reprodukciji. Optička komunikacija. Primjeri i zadaci. |
|||
10. |
De Broglieve relacije. Elektronski mikroskop i njegova primjena u grafičkoj tehnologiji. Primjeri i zadaci. |
|||
11. |
Interakcija elektromagnetskog vala s materijom preko modela harmoničkog oscilatora. Rezonantna i nerezonantna interakcija; refleksija, transmisija (refrakcija), apsorpcija. |
|||
12. |
|
|||
13. |
Interakcija svjetlosti s tiskovnom podlogom. Refleksija, difuzna i zrcalna. Selektivna apsorpcija, transmisija. Ugođaj boje. Sustavi koji apsorbiraju i raspršuju svjetlost: Beer-Lambertov sustav. Kubelka-Munk sustav. Primjeri i zadaci. | |||
14. |
Polarizacija svjetlosti refleksijom. Fresnelove jednadžbe. Polarizacijska reflektometrija. Primjeri i zadaci. |
|||
15. |
Modeli za opis refleksije s rasterske slike: Murray-Daviesov i Yule-Nielsenov model. Povećanje rasterskog elementa. |
|||